Polazak u jaslice, odnosno vrtić za svako dijete predstavlja veliku promjenu u životu. Dijete dolazi iz obitelji gdje se osjećalo sigurno, u njemu nepoznatu sredinu, među nepoznate osobe.
Polazak u vrtić predstavlja veliku promjenu u životu djeteta i čitave obitelji, novo poglavlje u kojem se dijete možda prvi put odvaja na dulje vrijeme od roditelja, susreće s brojnim novim ljudima, novim prostorom, situacijama. Polazak u vrtić istovremeno je velika promjena i za cijelu obitelj, koja može izazvati i radost i strah. Roditelj može s ponosom gledati svoje dijete kako se „otiskuje u svijet“, radovati se ponovnom povratku na posao, tome da će imati nešto više vremena za sebe, no nerijetko će to biti praćeno i zebnjom, pitanjima: „Kako će se moje dijete snaći, hoće li tete prepoznati kad je tužno, gladno, hoće li znati tražiti što mu treba … „
Potrebno je proteći određeno vrijeme tijekom kojega se dijete prilagođava novoj sredini, upoznaje odgojitelje i nove prijatelje. Svako dijete prolazi kroz taj period, samo što se neka djeca prilagođavaju brže (za samo nekoliko dana), dok je drugoj djeci potrebno dulje vrijeme (i do 2 mjeseca). Neka djeca reagiraju burnije, a neka i ne pokazuju veće promjene u ponašanju. Promjene u ponašanju tijekom prilagodbe djeteta su prolazna pojava i dobro je biti pripremljen na njih,
kako bi djetetu mogli što bolje pomoći u prilagodbi.
Priprema djece za vrtić prije svega ovisi o razvojnoj dobi i djetetovoj osobnosti. Cilj pripreme za vrtić je djetetu unaprijed stvoriti što jasniju predodžbu o tome što ga očekuje te učiniti vrtić privlačnim ciljem kojemu se ono može veseliti. Najčešće starija djeca, dobi od četiri godine nadalje, imaju veću potrebu za druženjem s drugom djecom, što onda vrtić čini privlačnijim. Također postoje razlike među djecom u načinu kako najčešće reagiraju na promjene – neka djeca u prvim godinama života na većinu promjena isprva reagiraju otporom, npr. isprva odbijaju svaku novu hranu, novu osobu i sl., što može biti indikator da će na taj način pristupiti i vrtiću. Druga pak djeca lako i radosno, „bez problema“ krenu u vrtić, a reakcija uslijedi nakon nekoliko dana ili tjedana, kad shvate da je to za stalno…
KAKO SE DJECA PONAŠAJU TIJEKOM PRILAGODBE
Tri su osnovna tipa adaptacije:
1. LAKA ADAPTACIJA
2. ADAPTACIJA SREDNJE TEŽINE
3. TEŠKA ADAPTACIJA
LAKA ADAPTACIJA
Normalna reakcija na promjenu okoline kod djece koja imaju optimalne odgojne uvjete i koja su uspostavila sigurnu i stabilnu emocionalnu vezu sa roditeljima; kod takve djece sve reakcije i promjene u ponašanju normaliziraju se tijekom 10 – 15 dana boravka u vrtiću – jaslicama.
ADAPTACIJA SREDNJE TEŽINE
Promjene u ponašanju su produljene i stabiliziraju se do 30 dana boravka u vrtiću – jaslicama.
TEŠKA ADAPTACIJA
Dugotrajniji i naporniji poremećaj ponašanja koji može trajati 2 – 6 mj; često je kod takve djece prisutno više nepovoljnih faktora koji produžuju razdoblje adaptacije: obolijevanje, nepovoljni obiteljski uvjeti uz neprimjerene odgojne utjecaje i dr.
Najveći broj djece prođe proces prilagodbe bez većih poremećaja ponašanja, a samo mali broj prolazi teži oblik adaptacije. Neka djeca otvoreno negoduju, redovito burno reagiraju kod
rastajanja s roditeljima, plaču, odbijaju komunikaciju. Ne prihvaćaju i otvoreno se bune protiv nove situacije. Treba napomenuti da je trenutak rastanka krizni trenutak i da se većina djece nakon što roditelj ode primiri i zaigra. Neka djeca prve dane ulaze u sobu bez otpora zainteresirana za nove igračke, da bi se otpor pojavio treći dan ili idući tjedan, kada shvate da je odlazak u vrtić svakodnevan, a u njemu se ne osjećaju još sigurno. Burno reagiraju obično mlađa djeca. Starija će poslušno ući u sobu, ali će veći dio dana šutjeti, stajati pokraj vratiju, odbijati komunikaciju s odgojiteljem ili drugom djecom. Ponekad dijete u jaslicama / vrtiću odbija jesti, teško se uspavljuje, nemirno spava i inače je plačljivo bez vidljivog razloga.
Neka djeca reagiraju regresijom u ponašanju. Dijete koje je prohodalo opet pribjegava puzanju, dijete koje je nedavno uspostavilo kontrolu stolice, sada opet obavlja nuždu u gaćice, ono koje je komuniciralo riječima sada opet pribjegava gestama i sl.
Razlog takvog ponašanja nije zaostajanje u razvoju. U želji da bude zaštićeno, dijete bira ona ponašanja koja mu nude veću sigurnost.
O tome koliko dugo će trajati period adaptacije i kako će se dijete ponašati tijekom tog perioda velikim dijelom ovisi:
– o starosti djeteta – lakše se prilagođavaju starija nego mlađa djeca
– o dosadašnjim kontaktima s većim brojem djece i odraslima – kakva iskustva dijete ima u odvajanju od roditelja
– o individualnim osobinama djeteta, stupnju njegova razvoja i zdravstvenom stanju
– o tome da li je i na koji način dijete pripremano na polazak u jaslice/vrtić
– o redovitosti dolaženja u ustanovu tijekom perioda prilagodbe – izostanci produžuju vrijeme prilagodbe.
KAKO MOŽEMO POMOĆI DJETETU DA SE ŠTO BRŽE I LAKŠE
PRILAGODI PRIJE SAMOG POLASKA:
1. Češće razgovarati s djetetom o polasku u vrtić na način:
– da je vrtić mjesto gdje ima puno igračaka i djece u kojem se znaju igrati zanimljivih igara
– pričati što će se sve raditi u vrtiću i kako će teći njegov boravak
– nikako ne plašiti dijete vrtićem ( tamo se mora sve pojesti, mora se spavati, vidjet ćeš ti kad dođeš u vrtić i slične izjave)
2. Prilagoditi ritam djetetova života u obitelji onom kojim će živjeti u vrtiću
3. Privikavati dijete na noćnu posudu, da jede žlicom, pije iz šalice
4. Osamostaljivati dijete u oblačenju, svlačenju, održavanju higijene i prehrane (za dijete vrtićkog uzrasta).
KADA KRENE U JASLICE / VRTIĆ:
1. Poželjno je da prve dane (1-2 tjedna) dijete dolazi u vrtić na kraće vrijeme.Za dijete od 1 do 3 godine starosti prvi dan na 1/2 sata, a kasnije sve duže i duže. Raspored dolaženja dogovoriti s odgojiteljima.Za djecu od 3 do 6 godina trajanje boravka prvih dana može biti i duže, ali uvijek u vrijeme igre. Vrijeme odmora je kritičko vrijeme pa ga treba ostaviti za kasnije razdoblje kada se dijete donekle prilagodi novom prostoru.
2. Ponijeti sa sobom neku djetetu dragu igračku ili predmet – oni mu pružaju sigurnost (bočica, gaza i sl.)
3. Tijekom perioda prilagodbe nije poželjno navikavati dijete na nove oblike ponašanja navikavanje na noćnu posudu, odvikavanje od bočice, dude)
Ako željeno ponašanje nije usvojeno do polaska u jaslice/vrtić, tijekom prilagodbe svakako ga nije dobro poticati, nego ostaviti za vrijeme kada se dijete prilagodi novim promjenama u svom životu.
4. Vrlo je važan jutarnji rastanak s djetetom u jaslicama / vrtiću. Roditelj treba biti smiren, nikako djetetu ne smije pokazati svoju zabrinutost ili žalost što ga ostavlja. Dijete će to osjetiti pa će se i ono tako osjećati. Rastanak s djetetom se ne smije odgađati u nedogled. Dugosmirivanje djeteta ili ponovno vraćanje ne preporuča se, jer dijete plače. Dijete će ubuduće plakati duže očekujući da se roditelj vrati.
5. Važno je ostvariti dobar kontakt s odgojiteljem. Odgojitelji postaju vrlo važne osobe u životu djeteta i ono će biti smirenije i osjećat će se sigurnije ako vidi da njegovi roditelji i odgojitelji razgovaraju ljubazno.
6. Po povratku iz vrtića, dobro je više vremena provoditi s djetetom. Šetati, igrati se, pričati priče, pružati nježnost, pokazati interes za njegove doživljaje iz vrtića.
Nakon nekog vremena, kada se dijete prilagodi i oslobodi straha od nepoznatog, jaslice/vrtić će postati mjesto u koje će dijete rado dolaziti i gdje će provoditi vrijeme u igri s novim prijateljima.
Nadamo se da smo vam ovim savjetima pomogli da to vrijeme dođe što prije.
Osoblje vrtića